Otok Korcula

Otok Korcula

OP?ENITO

Otok Kor?ula jedan je od najljep?ih i najve?ih od tisu?u otoka u Hrvatskoj. Cijeli otok ekolo?ki je sa?uvan botani?ki vrt u kojemu se ?uje pjev ptica i  glasanje cvr?aka, podsje?aju?i nas tako na izgubljeni raj. Obale otoka oplemenjuje 195 djevi?anskih o?uvanih uvala i rtova, dok ?itav Kor?ulanski arhipelag broji 48 oto?i?a.

Bajkovita Kor?ula navodno je bila dom lijepe Kerkyre, junakinje gr?ke mitologije, po kojoj je  otok i dobio ime, a dom joj je navodno odredio sam bog mora Posejdon.

I svjetski putnik Marco Polo na Kor?uli je imao svoj dom. Krenite u ?etnju Kor?ulom i upoznajte povijesnu ba?tinu koja se mo?e vidjeti u?ivo, u poznatoj vite?koj igri zvanoj more?ka, gdje se vitezovi u crnim i crvenim kostimima bore za naklonost dame. Vjerovat ?ete da je putovanje kroz vrijeme mogu?e.

 

 

LOKALITET

Otok Kor?ula jedan je od najve?ih i najnastanjenijih otoka Dalmacije, mediteranske regije smje?tene u Jadranskom moru. Najju?niji je od jadranskih srednjedalmatinskih otoka, a kao i cijela regija dio je dr?avnog teritorija Republike Hrvatske. Ima povr?inu od 276 km ?etvornih, dug je 46,8 km, s naj?irim dijelom od 7,8 km. Isto?na strana otoka udaljena je od kopna i poluotoka Pelje?ca samo 1270 m, dok zapadna strana zadire duboko u jadransku pu?inu. Uz njegove obale nalazi se i 50 manjih oto?i?a. Otok Kor?ula dobro  je razveden nizom zaljeva i uvala. Sjeverna mu je obala razmjerno niska, lako pristupacna te ima nekoliko prirodnih od juga i istocnjaka za?ticenih luka: Kor?ula, Banja, Raci?ce, Vrbovica, Babina, Prigradica. Ju?na obala je razvedenija, ali mjestimice strma: tu su ponegdje stijene visoke i do 30 m nad morem, ima dosta sidri?ta i uvala zaklonjenih od bure ali izlo?enih jugu: Zavalatica, Rasohatica, Orlandu?a, Pavja Luka, Pupnatska luka, Pri?ba, Gr?cica i dr., Brna je zaklonjena i od juga. Najveca, najbolje za?ticena uvala je Vela Luka na krajnjem zapadnom dijelu otoka.



 
BILJNI I ?IVOTINJSKI SVJET

Kor?ula je jedan od  naj?umovitijhi hrvatskih otoka. Pod ?umom se nalazi 61% ukupne povr?ine. Ostatakpovr?ine ?ine obra?ene povr?ine pod maslinama,vinogradima i drugim kulturama. Brodogradili?na tradicijai ovisnost o drvu, te izostanak ve?eg uzgoja stoke,spasili su kor?ulansku ?umu. Danas je ?uma izgubila skoro svaku va?nost za svoje gospodare,nestaju stotine kilometara ?umskih puteva i druge prirodne po?arne barijere, pak su ljetni ?umski po?ari sada najve?a opasnost za kor?ulansku ?umu.

Kor?ulanska visoka ?uma najvi?e se sastoji odalepskog bora (pinus halepensis mill.), primorskog bora (pinus maritima), crnog bora (pinus nigra), pina(pinus pinea l.), te zimzelenog primorskog hrasta"?esvine" (quercus illex l.). Uz ova se stabla jo?nalazi divlja maslina (olea oleaster fiori), crni jasen (fraxinus ornus l.), igli?asta smrika (juniperusoxycedrus l.) i dr. Uz naselja i putove mogu se prona?i stabla ?empresa (cypressus sempervirens l.).Veliki dio povr?ine pokriven je ni?im raslinjem  (makija)

 Uz grmove ?esvine u makiji su najvi?e zastupljeni: planika (arbutus unedo l.), mirta (myrtus communisl.), zelenika (phillyrea latifolia l.), lemprika (viburnustinus l.), vrijes (erica arborea l.) i druge vrste.Svojim bijelim cvijetom i slatkim crvenim plodom u makiji se isti?e planika
Veliku vrijednost imaju ljekovito i aromati?no bilje: kadulja, ma?urana, ru?marin, ruta, , metvica,mravinac. Mnoge se od samoniklih biljaka poput ?utinice beru, kuhaju i jedu za?injene s maslinovim uljem. U novije doba na Kor?uli nalazimo mnoga ukrasna stabla, grmove i cvije?e kao ?to su tamarisi, oleanderi, bugenvilija, agave,palme, kaktusi i dr.


Posebno bogatstvo ?ivotinjskoga svijeta ?ine kukci-kornja?i, gmazovi i ptice. Od gmazova posebno je zanimljiva najve?a europska zmija -zakonom zasti?eni neotrovni ?etveroprugi kravosasili "kravosica" koji naraste do 3 metra du?ine. Ptice su brojne i gost mo?e u?ivati u njihovome pjevu - od kosa do slavuja - i letu nad gustim ?umama i bogatim poljima. U borovim ?umama ?ive i ogromne sove-u?are, a od grabljivica su ?esti jastrebovi i sokolovi.Galebi su neizostavni dio kor?ulanskog krajolika, a na otok u doba seoba slije?u i velika jata ptica-selica. Od sisavaca, uz mungose, kune, lasice i zeca, posebno je zanimljiv ?agalj - posljednja europska ?ivotinja tog roda (canis aureus). Od radnih se ?ivotinja na otoku koriste magarci i mazge, a poradi mlijeka i mesa dr?e se koze i manji broj ovaca. Svako seosko doma?instvo uzgaja jo? i manji broj svinja.

More oko Kor?ule bogato je ribom, a gostima suposebno dragi susreti s dupinima. 1994. godine u "?kojima" je poslije vi?e desetlje?avi?ena sredozemnamedvjedica (monachus albiventer).

 

STANOVNI?TVO

Na otoku Kor?uli ?ive 17038 stanovnika. Povijesno i kulturno sredi?te je grad Kor?ula (3232 stanovnika). Ostala su se velika naselja - Blato(4093), Smokvica (1175), ?ara (763), Pupnat (461), ?rnovo (1267) zbog razloga sigurnosti, obrane i bavljenja poljodjelstvom nalazila u unutra?njosti otoka. U novije vrijeme su se razvila obalna mjesta Vela Luka (4464) i Ra?i??e (446), te naraslo staro selo Lumbarda (1102) na isto?noj obali otoka. U najnovije vrijeme su izgra?ena i vikend naselja, tako da Blato ima obalna mjesta Prigradicu i Pri?bu, Smokvica ima Brnu, ?ara ima Zavalaticu, Pupnat ima Kne?a, a ?rnovo ima Banju.

Danas je otok podijeljen na 4 upravne jedinice i to: op?ina Vela Luka, op?ina Blato, op?ina Smokvica i grad Kor?ula . Ove op?ine su sastavni dio ?upanije dubrova?ko-neretvanske koja je najju?nija hrvatska ?upanija.

Otok je bio naseljen ve? u prapovijesno vrijeme, a u anti?ko vrijeme otok nastanjuju Iliri. U to vrijeme nastaju i prve gr?ke kolonije na otoku. Slaveni -hrvatsko pleme Neretljani- naseljavaju otok ve? od 8. stolje?a i istiskuju romansko stanovni?tvo.

Dana?nji stanovnici govore hrvatskim jezikom. Izme?u sebe Kor?ulani govore vrlo zanimljiv i melodiozan dijalekt:ju?no?akavski hrvatski izmije?an s ostacima gr?kog, romanskog i mleta?kog jezika. Ovi ljudi jo? uvijek ?ive u skladu sa prirodom koja primar opstanka na ovim prostorima.

Relativno velika naseljenost Kor?ule (62 stanovnika po jednom ?etvornome kilometru - najve?a gusto?a me?u hrvatskim otocima) tuma?i se vrlo razvijenim gospodarstvom. Sa?uvane su tradicionalne gospodarske grane; razvio se je turizam i tako je krajem 20. stolje?a zaustavljeno iseljavanje s otoka.
Za svoje se zanate Kor?ulani ?koluju na otoku: pored mre?e modernih osmogodi?njih osnovnih ?kola postoje
i razne srednje ?kole u Kor?uli, Blatu i Veloj Luci (gimnazije, tehni?ke i zanatske ?kole). Na otoku nema nepismenih osoba, a najve?i dio oto?ana razumije i govori mnoge strane jezike.

Tradicionalna su zanimanja brodogradnja, vinogradarstvo, maslinarstvo, ribarstvo, pomorstvo. Na ?alost izgubljeno kamenoklesarstvo kojim se danas bavi tek 50-tak Kor?ulana, te ?umarstvo i obrada drva.

POVJEST

U 6. stolje?u prije Krista otok su naselili Grci,u podru?ju sada?nje Vele Luke, prozvav?i ga Corcvra Melaina (crna). Ne?to kasnije na drugom kraju otoka, podru?ju dana?nje Lumbarde dolaze Grci s otoka Visa (Isse)  te osnivaju?i zna?ajnu naseobinu o kojoj govori natpis PSEFIZMA (3 st. Prije krista) a koja  je prona?ena krajem 19. stolje?a. U Lumbardi su ujedno  prona?eni gr?ki grobovi istog vremena s prilozima gnathia vaza.

         U 1. st. poslije Krista otok su kao i cijelu Dalmaciju osvojili Rimljani nazvav?i je Ilirikom. U 7. stolje?u do obale Jadrana prodiru Slaveni - Hrvati i uskoro osnivaju vlastitu dr?avu( kne?evina), a od 925. godine krunidbom prvog kralja Tomislava postaje kraljevina. U okvirima te dr?ave bila je i Kor?ula.

         Bje?e?i pred nadiranjem Slavena iz Salone romansko stanovni?tvo do?lo je na otoke Hvar, Bra?, i Kor?ulu, a nakon smirivanja prilika ve?ina se vratila u stara prebivali?ta, dok su se ostali asimilirali s doseljenicima. Godine 1000. mleta?ki du?d Petar II. Orseolo zauzima dalmatinske otoke i gradove, pa tada pod vlast Venecije dolazi i Kor?ula. Upravo ovdje na obli?njem oto?i?u Majsanu utaborio se du?d vode?i pohod prema Kor?uli i Lastovu koji mu pru?i?e otpor, ali bivaju uskoro pokoreni.

         Nakon toga uprava nad Kor?ulom se ?esto mijenja: Veneciju smjenjuju zahumski knezovi, hrvatsko-ugarski kraljevi,zatim ponovno Venecija, od 1413-1420. Dubrova?ka Republika. Zatim od 1420. do 1797. godine Venecija. Kad je Napoleon sru?io Venecijansku Republiku Dalmaciju je na kra?e vrijeme zauzela Austrija, ali ubrzo dolaze Francuzi.

         U razdoblju od 1804. do 1805. godine Kor?ula je promijenila gospodare: Francuze i Ruse, a od 1807-godine do 1813. godine vladaju Francuzi, potom Englezi do 1815. godine kad je na Be?kom kongresu odlu?eno o novim granicama europskih dr?ava. Dalmacija dolazi pod austrijsku upravu i ostaje do kraja I. svjetskog rata (1918. godine), ali tek 1921. godine pripojena je novostvorenoj dr?avi Kraljevini Srba Hrvata i Slovenaca, koja potom dobiva ime Jugoslavija.

         Nakon vi?estrana?kih izbora 1990. godine na referendumu se stanovni?tvo Hrvatske izjasnilo za izlazak iz Jugoslavije i progla?ena je samostalna dr?ava Republika Hrvatska.

 

KULTURNE SVETKOVINE I OBI?AJI

Prembda se na?in ?ivota i rada oto?nog stanovni?tva temeljito promjenio tijekom vremena, jo? su uvijek sa?uvani mnogi stari ob?aji . Nekada je ve?ina ovda?njega stanovni?tva ?ivjela po selima. Njihova je odje?a bila sl?na,svakodnevno se nosila jednostavna odje?a tamnih boja, o svetkovinama se odijevalo bolje ruho bogatijeg kroja i ukrasa. Takva je no?nja sa?uvana u ve?ini oto?nih mjesta uglavnom u kulturno-umjetn?kim (folklornim) dru?tvima koja njeguju narodne obie?aje, pjesmu i ples. Uz proslave mjesnog sveca za?titnika bile su vezane starodrevne narodne igre i obi?aji:Tako je  u Blatu se na sv. Vincencu 28.04 izvodila Kumpanija, u Kor?uli na sv. Teodora 29.07 More?ka, a u ?rnovu u zaseoku Postrana na sv.Roka 16.08. Mo?tra. Sada se te igre izvode tijekom ljeta u razl?itim prigodama, pa i tjedno za goste. U gradu Kor?uli sa?uvan je niz tradicija i svetkovanja najvi?e vezanih uz vjerske blagdane. Treba spomenuti slikovite procesije koje se odr?avaju vi?ekratno tijekom godine, a najve?a je na Veliki petak. Ona se odvija podve?er oko starog grada, a u njoj sudjeluje i do 400 ?lanova mjesnih bratov?tina. Tijekom Velikog tjedna obavljaju se i drugi obredi uz pjevanje prastarih srednjevjekovnih napjeva.U svim mjestima otoka uobi?ajene su karnevalske pokladne priredbe (razdoblje od sredine sij?nja do srijede Pepelnice koja prema crkvenom kalendaru) Tada se na Kor?uli tjedno odr?ava ples pod maskama - Ma?kare. Vrhunac je pokladni utorak, kad se sudi Krnovalu jer je kriv za nezgode koje su se tijekom godine zbile u mjestu. Sve zavr?ava ka?njavanjem i spaljivanje krivca i op?im.Dalmatinske  klape tako?er su sastavni i bogati dio kulturne ba?tine ovog otoka. Ve?ina obi?aja i danas ?ivi na otoku kao dio lokalnog ?ivota, ali ih tako?er ?uvaju i bri?no njeguju kulturno-umjetni?ka dru?tva koja djeluju na svim mjestima .i odr?avaju priredbe nekoliko puta tijekom godine, najvi?e ljeti za brojne posjetitelje.Vite?ki ples- More?ka, Prvi podaci o izvo?enju ma?evalaekog plesa More?ka u Kor?uli iz 17.-18. stoljeaa. To nije autenti?ni lokalni folklor ve? je prenesen iz susjednih mediteranskih zemalja a prikazivan je kao simbol?ena borba kr??ana i muslimana: na Korzici, Siciliji, u ?panjolskoj i dr. Ples izvode dvije skupine mladi?a (more?kanata) - Bijeli odjeveni u crvena i Crni u crna odijela. Predvode ih Kraljevi, a bore se za djevojku Bulu, zaru?nicu Bijelog kralja, koju je oteo crni Moro. U uvodnom dijelu je stari dramski tekst-dijelog kraljeva i Bule koja odbija Mora, nakon ?ega se sukobljavaju njihove vojske. Bijeli pobjede, Bula je vra?ena Bijelom kralju. Ples uz pratnju puha?kog orkestra odvija se u sedam razli?itih figura, pri ?emu se tempo ubrzava, a udarci ma?eva su sve ?e??i. Kumpanija - Ovaj stari vite?ki ples s dugim ma?evima udoma?en je i najvi?e se izvodi u Blatu, no i drugm mjestima (otoka s malim razlikama): Smokvica, ?ara,Vela Luka i Pupnatu. Pra?en je dijalozima, svirkom u mi?nice i bubanj. Plesa?i mu?karci odjeveni su u stare, bogate no?nje, a izvode 18 plesnih figura. To je prikaz borbe izme?u neprijatlja koje izvodi Serdar i doma?e vojske predvo?ene Kapitanom. Posebno je slikovito izvijanje do tri metra duge zastave ?to ple?u?i izvodi Alfir. Na kraju se priklju?uju djevojke u starim no?njama i zajedno s Kumpanjolima ple?u tanac.



 
Integralni Hotel
Villa Telenta

Ulica 1 br.57
20270 Vela Luka
otok Korcula Croatia
Tel: +385 20 814 230
Fax: +385 20 814 225
GSM: +385 91 503 52 76
 
ONLINE BOOKING
Dolazak:
Odlazak:
Osoba:
 
 
Check our First Minute offer

 
 

nike air force pas cher ralph lauren pas cher nike air huarache pas cher hollister pas cher nike cortez pas cher polo ralph lauren pas cher nike air force 1 pas cher oakley pas cher nike huarache pas cher belstaff france nike cortez ralph lauren pas cher mbt chaussures

izrada web stranica design-ers © 2006 telenta.net